Isušivanje vlage – pitanja i odgovori

Strojnim isušivanjem postižu se idealni mikroklimatski uvjeti u prostoru koji omogućuju najbrže pravilno sušenje svih vrsta prostora, površina i građevinskih materijala bez obzira na metereološke prilike i doba godine.

Za strojno isušivanje građevina trebaju nam prije svega odvlaživači zraka. Odvlaživači ili sušači zraka naprave su koje izdvajaju vodu iz zraka i potom taj suhi i ugrijani zrak raspuhuju po prostoru i sušenim površinama. Suhi zrak upija vlažnost iz zidova, glazura i drugih površina te ponovo ulazi u odvlaživač.

Trotec TTK 175 S

Voda se odvaja u posebnu posudu i prazni po potrebi. Kapacitet jednog odvlaživača ovisno o snazi može biti od 10 do 200 i više litara vode na dan. Količina vode ovisi i o uvjetima u prostoru.

Za hladnoga vremena, pored odvlaživača trebaju nam i grijači zraka za postizanje idealne temperature sušenja. Najbolji su grijači električni a koriste se i grijači na plin ili lož ulje. Grijači na plin ili lož ulje stvaraju dodatnu vlažnost u prostoru i štetne plinove. Ponekad je dobro upotrijebiti i ventilatore koji dodatno raspuhuju zrak po sušenim površinama.

Električni grijači prostora

Kod sušenja nedostupnih slojeva kao što su stropovi ili podne izolacije, koriste se posebne turbine za ispumpavanje vode i upuhavanje suhog zraka, poznate i kao Turbo Dry sustavi.

Na kraju, trebaju nam prozori i vrata ili barem solidan najlon na otvorima - prostor mora biti zatvoren jer grijači i odvlaživači stvaraju suh topao zrak potreban za što brže sušenje.

Trajanje isušivanja uz idealne kontrolirane uvjete ovisi prije svega o vrsti i debljini materijala koji se suši i ciljanoj vlažnosti koju želimo postići. Tako će se nova unutrašnja vapneno cementna žbuka debljine oko 2 cm i vlažnosti 5% osušiti za oko 5-7 dana na 3% i za 10 dana na 2%. Ovo vrijedi ako je žbuka nanesena na suhe zidove i debljine 2cm bez gleta i boje.

Glazura (estrih) debljine 5 cm i početne vlažnosti 5% sušiti će se oko 12 dana na 3% i od 15-20 dana na 2.2%. Vrijedi za cementni estrih prosječne poroznosti. Isušivanje mogu ubrzati turbine koje zrak upuhuju u dublje, nepristupačne slojeve. Akrilni premazi na žbuci usporavaju isušivanje. Različiti aditivi u podnoj košuljici-glazuri mogu značajno usporiti sušenje.

Sušenje poplavljenih građevina nakon potopa

Kod isušivanja građevina koje su bile poplavljene više dana gdje je voda prodrla u sve elemente po presjeku, vrijeme strojnog isušivanja ovisi o više faktora ali svakako nije manje od 30 dana za zid od blok opeke prosječne debljine 30 cm.

Na ovo pitanje nije lako dati odgovor jer "prirodno" je i ljeti na + 35C i zimi na - 15C! Prirodno je isušivanje i u Egiptu i na Baltiku! Dakle prirodno isušivanje nije definirano stanje temperature i vlažnosti zraka pa vrijeme isušivanja znatno varira. Postoje srednje vrijednosti "prirodnog" isušivanja za određeni kontinentalni pojas i određeni materijal pa je tako kod nas prirodno vrijeme isušivanja podne glazure debljine 5 cm od 3 do 6 mjeseci do vlažnosti 2%, ovisno o dobu godine i vremenskim uvjetima, ako je prostor uredno ventiliran - provjetren!

Za dobro sušenje važno je da je materijal porozan tj. da ima brojne pore koje donose vlagu iz dubine materijala na površinu. Kako je osnova svih tehnologija isušivanja građevina zapravo isparavanje - sušenje zrakom, važno je da vlaga bude na površini kako bi ju suhi zrak mogao apsorbirati - upiti. Ako je površina zaglađena kao kod gletanih žbuka ili samo nivelirajućih glazura, tada jednostavno nema dovoljno pora - kapilara koje donose vodu na površinu pa je isušivanje usprkos idealnim uvjetima sporo. Treba paziti da ne gletamo vlažne žbuke i da smjesa glazure nije suviše rijetka kod izlijevanja jer se tada događa sedimentacija - fini sloj na površini koji zatvara vlagu i usporava sušenje. Ovakve površine potrebno je obraditi posebnim postupcima za uspješno isušivanje.

Ponekad se pri izradi estriha-glazura koriste različiti aditivi; treba dobro pratiti upute proizvođača tih dodataka jer mogu usporiti sušenje materijala, ponekad su potrebni posebni tretmani estriha-glazure za uspješno isušivanje.

Za potrebnu vlažnost građevnih materijala postoje propisane građevinske norme. Dok je u većini zemalja EU dozvoljena vlažnost svih elemenata nove građevine za dobijanje uporabne dozvole najviše 2% što je i najmanja moguća vlažnost većine materijala ili "prirodna vlažnost" , u Hrvatskoj je to 3%. Ipak neki osjetljivi materijali (parket npr) i premazi zahtjevaju najviše 2%. Svakako da prirodna vlažnost od 2% jamči da je građevina potpuno suha i osigurana od bilo kakvih poslijedica zaostale građevinske vlage što je najbolji izbor za vlasnika ali i stanara - korisnika prostora. Majstori parketari, stolari i pituri imaju pravo zahtjevati propisanu vlažnost ako klijent želi jamstvo na usluge. Investitori tako osiguravaju novac uložen u skupe materijale i usluge.

Današnja ljepila za keramiku omogućuju lijepljenje na vidljivo mokre površine. Pločice neće otpasti ali zarobljena vlaga pronalazi put u druge djelove zida i građevine. Treba računati da se u 1 kvadratnom metru svježe žbuke debljine 2 cm nalazi najmanje 5 litara vode a u glazuri i do 20 litara viška. Većina mješanih građevnih materijala teži postizanju prirodne vlažnosti od 2%. Prirodno isušivanje zarobljene vlage može trajati godinama nakon postavljanja pločica i drugih paronepropusnih obloga.

Postoje premazi koji omogućuju postavljanje parketa na mokru glazuru. Pitanje je kome je ovo potrebno osim nekome tko želi što prije završiti posao bez razmišljanja o poslijedicama. Poslijedice su stotine litara vode u glazuri koja nemože ishlapiti i pronalazi put na sve strane. Zarobljena vlaga godinama stvara štetu na građevini, ulazi u zidove i što je najgore, u sloj toplinske izolacije ispod glazure (folije u ovom slučaju ne pomažu dugo). Visoka vlažnost u sloju izolacije pogoduje razvoju štetnih mikroorganizama koji kroz dilatacijske procjepe izlaze u prostoriju. Osim toga, vlažna glazura hladna je i zimi se gubi energija za grijanje. Osjećaj topline kod čovjeka dolazi od stopala pa topao zrak neće pomoći ako je pod leden. Vlaga zarobljena u glazuri ispod premaza i keramike ostaje godinama i stvara štetu... Gradite li kuću, razmislite vrijedi li tjedan dva čekanja za dugotrajno vlažan, hladan i nezdrav prostor.

Zamješanim svježim građevinskim materijalima potrebno je vrijeme za stabiliziranje tj dovršetak fizikalno kemijskih procesa vezivanja, kristalizacije itd. To vrijeme je od 3-4 tjedna za betone i estrihe, nešto kraće za vapneno cementne žbuke. Za to vrijeme može se lagano održavati vlažnost prostora u zimskom periodu ali naglo sušenje i pregrijavanje nije preporučeno! Svježi betoni se ljeti polijevaju, kako bi se spriječilo prenaglo isparavaje vode! Nakon 3 ili 4 tjedna mirovanja može se pristupiti strojnom isušivanju uz grijanje i ventilaciju bez straha za strukturu građevine i materijala. Glet mase i boje mogu se sušiti odmah nakon nanošenja bez poslijedica.

Idealni uvjeti isušivanja podrazumjevaju određenu temperaturu zraka, temperaturu materijala, vlažnost zraka i ventilaciju površina. Ovi uvjeti postižu se pravilnom upotrebom odvlaživača zraka, grijača i ventilatora. Temperatura zraka svakako bi trebala biti iznad 18C, optimalno 25C-30C ali nikako preko 35C. Ispod 18C isušivači znatno sporije odvlažuju a iznad 35 osim preopterećenja opreme dolazi i do pojave kapilarnog isparavanja i temperaturnog gradijenta kada vlaga doslovno ostaje zarobljena u materijalu i ne hlapi na površini! Idealna vlažnost zraka kod sušenja promjenljiva je, ovisi o materijalu koji se suši, temperaturi i fazi isušivanja. Zimi treba paziti da se temperatura materijala podiže postepeno, radi termo - dinamičkog naprezanja i opasnosti od pucanja i stvaranja pukotina.

Isušivača treba biti dovoljno za postizanje idealne vlažnosti i temperature zraka za najbrže isušivanje. Veći broj odvlaživača od potrebnog samo će potrošiti energiju (i novac) bez ikakvog efekta. Moguće je isušivanje veće količine vode u prva dva do tri dana a nakon toga dolazi do naglog pada količine vode što je povezano i sa pojavom opisanom u prethodnom poglavlju. Kod pravilnog isušivanja, količina vode je gotovo identična cijelo vrijeme isušivanja (kod stalne temperature). Pad količine vode primjetan je poslijednja dva tri dana kada vlage u zraku i materijalu više i nema.

Dobro odrediti potrebnu snagu odvlaživanja i ispravnu kombinaciju opreme za određeni prostor-površinu zahtjeva znanje, iskustvo i adekvatnu mjernu opremu, to je posao stručnjaka i može vam donijeti značajnu uštedu u opremi, vremenu i energiji.

Princip rada električnih kućnih odvlaživača identičan je onim profesionalnim međutim, kućni odvlaživači rađeni su s namjerom da budu lagani, štedljivi, tihi i da lijepo izgledaju u stambenom prostoru. Ti kompromisi imaju cijenu u mogućnostima i izdržljivosti. Kućni odvlaživači male su snage i malog protoka zraka (radi manje buke) tako da ne osiguravaju dovoljan kapacitet protok zraka potreban za sušenje jako vlažnih materijala. Kućni odvlaživači nisu predviđeni za neprekidan rad kompresora od više stotina sati bez prekida što je potrebno za sušenje građevina. Na kraju građevinska cementna i vapnena prašina brzo će oštetiti kućni odvlaživač koji nije konstruiran za takve materijale (cementna prašina lijepi se na stijenke hladnjaka a vapnena prašina u dodiru s vodom nagriza cijevi i spojeve u odvlaživaču). Cijena najma profesionalnog odvlaživača (25 dana) manja je od cijene jeftinog malenog višestruko slabijeg kućnog odvlaživača.

Današnji klima uređaji imaju opciju "odvlaživanje". Može li onda klima uređaj isušiti građevinu? Svi klima uređaji pa i oni stari 50 godina odvlažuju zrak! Klima uređaj hladi i kondenzira vlagu - isušuje zrak. Međutim, klima uređaj istovremeno hladi zrak - prostoriju pa korištenje klime kao odvlaživača zimi postaje upitno.

Klima uređaji mogu raditi do temperature 16C i tada se gase (tvorničke postavke). Ako bi dodatno grijali prostor radi isušivanja, Klima uređaj bi svu toplinu izbacio van što i nije jeftino. Za razliku od Klima uređaja, Odvlaživači zraka stvaraju topline onoliko koliko energije-struje potroše i ta toplina ostaje u prostoru ubrzavajući sušenje. Odvlaživač dakle grije kao grijalica (ista cijena energije za istu količinu topline) i još uz to isušuje zrak!

Klima uređaj ne može odvlaživati dok je u funkciji grijanja a grijalica samo grije i ne može odvlaživati zrak. Odvlaživači zraka dakle i griju i isušuju vlagu iz zraka. Sušenje zidova pomoću klima uređja ljeti stvara iste probleme: Klima uređaj će ohladiti i zrak i materijal, usporiti isparavanje, umanjiti moć upijanja vlage i tako usporiti isušivanje.

Prosječan omjer nabavne cijene i dnevnoga najma aparata kod nas je oko 1:150.

To znači da je vrijednost 5 mjeseci najma jednaka vrijednosti novog uređaja. Računajte da tih 5 mjeseci uređaji rade uglavnom neprekidno 24h/dan ili 3600 radnih sati u grubom okruženju. Ako vam odvlaživač i treba 5 mjeseci - Zbrojite čišćenje filtera barem 10 puta, pranje unutrašnjosti i skidanje cementne prašine, oštećenja, popravke, servise ( jedno punjenje plinom i mali servis stoji oko 100 Eur). Sada izračunajte da vam za sušenje jedne kuće od 90 m2 treba istovremeno 3-4 stroja plus grijači, ventilatori i kablovi. Treba vam i dobar instrument da provjerite rezultate (CCM instrument - oko 500 Eur )...

Danas po povoljnim cijenama možete iznajmiti profesionalne sušače s pratećom opremom uz uslugu dostave i montaže, upute, mjerenja i održavanja. Stručna usluga isušivanja osigurava vam investiciju, jamči kvalitetu gradnje i zdravlje stanara po cijeni samo jednog prosječnog mjesečnog najma za taj prostor!